U Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji nikad nije dosadno, to već svi znaju. Mnogobrojni su interesi ove škole, a sada je na red došao i razvoj kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja na nov i inovativan način pod zanimljivim akronimom ŠiZ ili punim imenom „Škola i zajednica, prijedlog kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja za srednje škole“. Nositelj projekta je Centar za studije mira i konflikta Sveučilišta u Rijeci, u suradnji s Institutom za društvena istraživanja u Zagrebu, Udrugom CeKaDe i Prvom riječkom hrvatskom gimnazijom. Prijedlog kurikuluma je rezultat jednogodišnjeg rada radne skupine čiji su članovi Laura Angelovski, Bojana Ćulum Ilić, Helena De Karina, Karin Doolan, Zoran Grozdanov, Dražen Šimleša, Nebojša Zelič i Boris Jokić.
U četvrtak, 4. studenog na Rektoratu Sveučilišta u Rijeci novi kurikulum su predstavili rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Snježana Prijić Samardžija, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja dr. sc. Boris Jokić i ravnateljica naše škole Jane Sclaunich, prof., kao i nastavnica koja sudjeluje u provedbi ovog projekta s učenicima trećih razreda, Laura Angelovski. Više o samom predstavljanju projekta možete pogledati OVDJE.
Ove godine kurikulum se provodi kao pilot projekt u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji i u njega su uključeni učenici trećih razreda. Kurikulum je koncipiran na način da se proces učenja i poučavanja odvija u četiri koraka: promisli, istraži, stekni iskustvo i djeluj, a koje prožima peti – refleksija. Zasad su učenici završili s fazom promisli i prepoznali su mnoštvo problema u svojoj lokalnoj zajednici te ih raspodijelili u tematske cjeline.
Učenici su uz moderiranje nastavnice, ali i vanjsku pomoć u organiziranom susretu s Borisom Jokićem, odabrali daljnje bavljenje problemom nedostatka zelenih površina u gradu Rijeci.
Susret s Borisom Jokićem
Predstoji im susret s predstavnicima različitih organizacija, institucija i ustanovama iz zajednice koji se bave ovim problemom nakon čega će naučiti osnove metodologije društvenih istraživanja te sami sprovesti istraživanje, izlaskom u zajednicu, na mjesta gdje se problem odvija te razmotriti i osmisliti moguća rješenja prepoznatog problema. Konačni cilj nije rješavanje izabranog problema, iako bi bilo poželjno, već naučiti mehanizme rješavanja problema, naučiti kako biti aktivan građanin sposoban kritički promišljati i iskazati spremnost na djelovanje s ciljem stvaranja pozitivnih i održivih promjena u zajednici što je ujedno i jedna od glavnih motivacija autora ovog kurikuluma, za koji se nadamo da će zaživjeti ne samo u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji nego i šire.
